Nesumnjivo je da svaki naš organ ima neizmernu ulogu u funcionisanju celog našeg organizma, ali kada bismo birali najboljeg sportistu među njima, to bi bilo srce.

Tokom fizičkog napora, upravo je srce organ koji se najviše prilagođava kako bi nam pružilo mogućnost da taj napor izdržimo. Fizički napor sportista je posebno zahtevan, jer srce tada obezbeđuje višestruko veći protok krvi kroz organizam. Jasno Vam je, da iz tog razloga, kardiološki pregled ima neizmernu ulogu u sportskoj medicini. Moramo da budemo sigurni da naše srce može da izdrži sve što mu zadamo.

Kardiološka oboljenja su među vodećim u svetu. Redovan kardiološki pregled je osnova ranog otkrivanja bolesti i blagovremenog započinjanja terapije.

Tokom pregleda kardiolog uzimajući anamnezu saznaje tegobe pacijenta u svakodnevnom životu i otkriva prisustvo faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Fizikalnim pregledom i EKG-om započinje se kardiološki pregled i ustanovljava da li postoje znaci nekog kardiološkog oboljenja. Na osnovu razgovora sa pacijentom tj. uzete anamneze i sprovedenog pregleda, Vaš kardiolog će odlučiti da li postoji potreba za daljim kardiološkim ispitivanjem.

 

U našoj ordinaciji sprovodi se neinvazivna kardiološka dijagnostika.

 

EKG (elektrokardiografija) predstavlja standardnu i osnovnu metodu u kardiologiji i sastavni je deo kardiološkog pregleda.

Snimanje se obavlja u ležećem položaju i izvodi ga medicinski tehničar ili lekar. EKG se snima tako što pacijent skine odeću sa gornjeg dela tela, oslobodi noge u predelu iznad skočnih zglobova, a medicinska sestra/tehničar navlaži vodom kožu i postavi elektrode. Elektrode se postavljaju na tačno odredjena mesta i to na obe ruke i noge po jedna elektroda i 6 elektroda se postavlja na prednji zid grudnog koša. Na taj način se snima standardni 12-to kanalni EKG.

Na elektrokardiografiji se može videti da li je ritam normalan ili postoji poremećaj ritma, kakva je osovina srca, brzina rada srca ili puls i da li postoji poremećaj provođenja takozvanih blokova prvog, drugog i trećeg stepena. Zatim, da li postoji blok leve grane ili desne grane Hisovog snopa, da li postoje znaci nedovoljnog snabdevanja srčanog mišića krvlju (ishemija) i znaci postojanja srčanog udara (infarkta srca).

Snimanje EKG traje 5 minuta, ne postoji posebna priprema i procedura je potpuno bezbolna.

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je neinvazivna i bezbolna dijagnostička metoda u kardiologiji, kojom se dobija uvid u kompletno stanje srčanog mišića i srčanih zalistaka. Ultrazvuk srca omogućava da se proceni pumpna funkcija srca i da se precizno izmere dimenzije srčanih šupljina i velikih krvnih sudova. Daje informacije i o pokretljivosti pojedinih zidova srca, može da ukaže na posledice od srčanog udara, upale srčanog mišića, upale srčane maramice. Od velike je pomoći u određivanju terapije i praćenju efekata na zdravlje bolesnika.

Pregled se najčešće obavlja kod pacijenata koji imaju simptome kao što su zamaranje, gušenje, otežano disanje, bolovi u grudima. Preventivni ultrazvučni pregled srca se zakazuje osobama koje su u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti: stres, genetske predispozicije, pušenje cigareta, povišene masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, dijabetes.

Ehokardiografija se zakazuje pacijentima:

  •  koji su preležali srčani udar,
  • u pripremi za koronarografiju,
  • sa upalom srčanog mišića ili srčane maramice,
  • sa povišenim krvnim pritiskom,
  • problemima za srčanim zaliscima,
  • sa prisutnim šumom na srcu,
  • koji su imali revakularizaciju srčanog mišića sa by-pass-om,
  • operisali ili menjali srčane zaliske,
  • sa urođenim i stečenim srčanim manama,
  • sportistima

Ultrazvuk srca traje u proseku oko 30 minuta. Nakon pregleda pacijent dobija detaljan izveštaj sa preporukom za eventualnu dalju dijagnostiku i kontrolu. Ne postoji posebna priprema za ovaj pregled i ne postoje potencijalni rizici i opasnosti od pregleda, jer je metoda potpuno neinvazivna.

Holter krvnog pritiska je postupak, kojim se krvni pritisak meri specijalnim aparatom u određenim intervalima tokom 24 časa.

Aparat se sastoji od poveske i manžetne koji se postavljaju na nadlakticu i mehanizma koji registruje vrednosti krvnog pritiska. Merenja se obavljaju tokom dana, najčešće se vrše na pola sata, a tokom noći na sat vremena.

24-časovni holter krvnog pritiska indikovan je kod svih pacijenata koji imaju značajno odstupanje između vrednosti krvnog pritiska. Zakazuje se i kao procena efkasnosti aktuelne terapije.

 

Kako se obavlja 24-časovni holter krvnog pritiska?

Nakon što se postavi aparat, pacijentu se daju jasna uputstva, zatim pacijent odlazi kući i vraća se u ambulantu nakon 24 časa.

Pacijent za vreme ispitivanja pije svoju redovnu terapiju.

Tokom nošenja holtera, pacijent vodi dnevnik aktivnosti, tj. upisuje podatke o fizičkom naporu, mirovanju, neobičnim događajima, dužini i kvalitetu noćnog sna. Predlaže se da se tokom ispitivanja bavi normalnim aktivnostima ali da se suzdrži od prekomernog vežbanja i da drži ruku ispruženu i bez kretanja u vreme merenja aparata.

Na osnovu dobijenih vrednosti 24h monitoringa krvnog pritiska, kardiolog donosi odluku o određivanju odgovarajuće terapije ili upućuje dalje dijagnostičkom ispitivanju (endokrinologu, nefrologu, psihijatru i dr).

Ne postoje potencijalni rizici, opasnosti i kontraindikacije za holter krvnog pritiska.

Holter EKG-a je dijagnostička metoda kojom se prati 24-časovni rad srca pacijenta čime je mogućnost otkrivanja abnormalnih poremećaja u srčanom ritmu mnogo veća u odnosu na klasični EKG koji prati srčani ritam samo u trenutku snimanja.

Pri klasičnom EKG pregledu, lekar dobija informacije o električnoj aktivnosti srca samo u trenutku merenja, koji je najčešće kraći od deset minuta, pa su time šanse za otkrivanje promena u aktivnosti srca koje su povremene ili se javljaju samo u nekim određenim situacijama minimalne. Na električnu aktivnost srca utiče mnogo faktora: doba dana, fizička aktivnost, psihičko stanje… Kako bi se uvidelo da li u realnim životnim situacijama ima promena u električnoj aktivnosti srca koristi se 24h holter EKG-a.

 

U kojim slučajevima se primenjuje holter EKG-a?

Holter EKG-a se preporučuje svim pacijentima koji imaju osećaj lupanja i preskakanja srca, vrtoglavice, gubitke svesti, bol u grudima ili drugu tegobu koja pobuđuje sumnju na zakrčenost krvnih sudova srca i/ili poremećaje stvaranja ritma i sprovođenja.

Holter EKG metoda koristi se i kod bolesnika koji su imali infarkt srca ili bolest srčanog mišića, kako bi se sprečilo da poremećaji srčanog ritma ostanu nezapaženi. Takođe, koristi se za kontrolu rada pejsmejkera, kao i za procenu efikasnosti terapija aritmija. Holter EKG-a se primenjuje i za procenu radne sposobnosti za specijalne dužnosti (piloti, ronioci, astronauti, padobranci). Holter je veoma značajna dijagnostička procedura i kod sportista koja za cilj ima otkrivanje srčanih poremećaja.

Ova dijagnostička metoda odnosno rezultati njene primene od suštinskog su značaja jer doktoru daju informacije na osnovu kojih će pacijentu pružiti najbolju moguću kardiološku negu i lečenje.

 

Kako se sprovodi snimanje?

Uređaj se sastoji iz snimača i elektroda koje se zalepe na grudni koš. Aparat se nosi 24 ili 48h i za to vreme beleži EKG pacijenta. Na osnovu rezultata, doktor uočava postoji li ishemija miokarda, aritmija ili poremećaji srčanog ritma, na osnovu čega se predlaže dalja dijagnostika i terapija. Na ovaj pouzdan i sasvim neškodljiv način stičemo objektivan uvid u stanje srčanog mišića i sprovodnog sistema srca.

Test opterećenja srca (ergometrija) je postupak kojim se utvrđuje uticaj fizičkog napora na rad srca. Fizičko opterećenje može dovesti do poremećaja srčanog rada koji se ne mogu uočiti pri radu srca u miru. Test traje tridesetak minuta.

 

Kada se izvodi ergometrija?

  • U cilju otkrivanja, dokazivanja i praćenja koronarne bolesti  srca (koronarne arterije ishranjuju srčani mišić)
  • U sklopu otkrivanja i utvrđivanja poremećaja srčanog ritma (aritmija)
  • U cilju praćenje efekata i uspešnosti  terapije. 

Test se izvodi tako što pacijent hoda na traci za trčanje ili vozi bicikl. Prvo se hoda/vozi bicikl/ sporo, a, kako test napreduje, brzina i otpor na biciklu/nagib na traci će se povećavati (raste fizičko opterećenje). Tokom testa sve vreme se prati električna aktivnost srca (EKG), vrednost krvnog pritiska, broj otkucaja srca u minuti (puls) i disanje.

Test traje dok se ne postigne određeni broj otkucaja srca u minuti (određena srčana frekvenca) ili se test prekida u svakom trenutku ukoliko pacijent ne može da nastavi ili ukoliko ima neku od sledećih tegoba: bol u grudima, gušenje, vrtoglavicu, nesvesticu, lupanje ili preskakanje srca.

 

Priprema za ergometriju:

  • Minimum 2 sata pre se ne jede i ne pije,
  • Mogu se uzimati samo odredjeni lekovi (neki lekovi se privremeno obustavljaju)
  • Pacijent dolazi u udobnoj odeći i obući

Po završetku testa, nekoliko sekundi se stoji, pa se sledećih 5 minuta zauzima sedeći položaj, a za to vreme se prati EKG, krvni pritisak i broj otkucaja srca u minuti. Nakon testa možete se vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.