Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeće uzroke obolevanja i smrtnosti u svetu i našoj zemlji.
Najznačajniji faktori rizika koji dovode do nastanka ovih obolenja su povišen krvni pritisak (arterijska
hipertenzija), dijabetes tip 2, povišene masnoće (dislipidemije), muški pol, starost, pušenje, gojaznost i
nedovoljna fizička aktivnost. Naravno, u nekim porodicama ove bolesti su češće, ali na nasledni faktor ne
može da se utiče, kao ni na pol ni godine života. Na sve ostale faktore rizika može da se utiče. U
prethodnim izdanjima časopisa bilo je reči o dislipidemijama i hipertenziji, kao bolestima koje mogu da
se leče čime se smanjuje rizik od nastanka kardiovaskulanih obolenja. Loše životne navike, nepravilna
ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti, imaju svoju ulogu u nastanku ovih obolenja, kao i dijabetesa.
Pušenje, kao još jedna loša navika, direktno se povezuje sa nastankom kardiovaskularnih i brojih drugih
obolenja.
U nastanku ishemijske bolesti srca (koronarne bolest, angine pectoris), ishemijskog moždanog udara i
periferne arterijske bolesti (bolesti krvnih sudova ekstremiteta) ključnu ulogu ima proces ateroskleroze.
Ateroskleroza predstavlja zadebljanje zidova krvnih sudova što dovodi do suženja samog krvnog suda, a
time do smanjenog protoka krvi. To znači da kroz krvni sud koji je zahvatila ateroskleroza ne može da
protiče dovoljno krvi za snabdevanje tkiva kiseonikom i ostalim hranljivim materijama što vremenom
dovodi do oštećenja organa. Ateroskleroza zahvata sve krvne sudove tela, ali najviše stradaju srce,
mozak i ekstremiteti. U procesu ateroskleroze značajnu ulogu igra pušenje. Bolesnici kojima je
dijagnostifikovana ishemijska bolest srca, ishemijski moždani udar ili periferna arterijska bolest,
obavezno moraju da prestanu da puše. Prestankom pušenja nakon infarkta miokarda smrtnost se
smanjuje za 36%.
Pušenje je glavni faktor rizika za nastanak karcinoma pluća kod 80-90% muškaraca i 80% žena. Rak pluća
je najčešći uzrok obolevanja i umiranja od malignih tumora u svetu. Rizik od nastanka raka pluća se
povećava sa brojem popušenih cigareta i brojem godina pušačkog staža. Žene su u većem riziku od
obolevanja od muškaraca što zbog ženskih polnih hormona što zbog sporijeg metabolisanja duvanskog
dima. Primarna prevencija tj. sprečavanje nastanka obolenja je uvek najdelotvornija – bolje sprečiti,
nego lečiti. Zato je prestanak pušenja najbolji način da ne dođe do nastanka karcinoma pluća.
Sekundarna prevencija podrazumeva rano otkrivanje bolesti u cilju blagovremenog započinjanja
terapije.
Pored raka pluća, pušenje je glavni faktor rizika i za nastanak hronične opstruktivne bolesti pluća koja je
četvrti vodeći uzrok smrti u svetu. Češće se javlja kod muškaraca i to starijih od 65 godina. Ova bolest
dovodi do propadanja plučne funkcije. Naučno je dokazano da su i nepušači izloženi duvanskom dimu tj.
pasivni pušači u većem riziku od nastanka hronične opstruktivne bolesti pluća. Kašalj i zviždanje u
grudima je češće kod dece čiji su roditelji pušači.
Nažalost, pušenje ima uticaj i nastanak drugih malignih bolesti, kao što su rak ždrela, usne duplje, želuca,
mokraćne bešike, pa čak i rak grlića materice.
Ukoliko se dugogodišnji pušač, trebalo bi da obavite preglede tj. skrining za određene bolesti u cilju
njihovog ranog otkrivanja, blagovremnog započinja terapije, a time i bolje prognoze daljeg toka bolesti.
Imajte na umu da ateroskleroza najčešće zahvata abdominalnu aortu, krvne sudove srca (koronarne
krvne sudove), krvne sudove nogu i vrata. Za otkrivanje promena na aorti, krvnim sudovima nogu i vrata,
dovoljan je ultrazvučni pregled, dok je za otkrivanje promena na krvnim sudovima srca pre svega
potreban pregled kardiologa koji će Vas uputi na dalja ispitivanja. Zna se da skener pluća urađen
jednom godišnje smanjuje smrtnost od raka pluća za 20%. Za postavljanje dijagnoze hronične opstruktivne bolesti pluća potreban je pregled pulmologa. Kako smo napomenuli da kod pušača može
da dođe i do nastanka drugih maligniteta, treba razmišljati i o pregledu kod otorinolaringologa,
gastroenterologa, urologa i ginekologa.
Na nastanak bolesti o kojima smo pisali utiču brojni faktori rizika, na neke ne možemo da utičemo. Kako
je pušenje vodeći razlog, a na njega možemo da utičemo, jer je stvar naše volje, već sada je momenat da
se odlučite da prestanete da pušite. Ukoliko mislite da nemate dovoljno volje, potražite stručnu pomoć.
Postoje preparati koji Vam na tom putu mogu pomoći. Pokušajte da ne tražite zamenu za cigarete u
brojnim proizvodima koji postoje danas na tržištu. Neka Vam najveći motiv bude to da prestankom
pušenja više ne narušavate svoje zdravlje, a ni zdravlje ljudi u Vašoj okolini.